Under Construction

Under Construction

уторак, 28. јун 2016.

Selen

SELEN

- Levisticum officinale
Koch.
Fam:
 Apiaceae
(narodni nazivi: ljupčac, luštrek, selin, trojenac, veleštika)


Značaj:

Omiljena začinskih biljaka sa lekovitim dejstvom. Stari Grci i Rimljani žvakali su seme da biolakšali probavu. Kao gajena biljka opisuje se u doba Plinija kao začinska i lekovita biljka.Predpostavlja se da je poreklom je iz jugozapadne Azije. Najviše se gaji u bivšim republikama SSSR.Kod nas se gaji uglavnom u baštama. Gaji se radi ploda (

Levistici fructus

) i etarskog ulja (

Levistici aetheroleum

) kojeg ima 0,08% u listovima 1,5% u zrelim plodovima, zadebljalog korena (

Levistici  radix

) i herbe (

Levistici herbae

). Upotebljava se u proizvodnji likera i konzervnoj industriji, a u kuli-narstvu kao začin i dodatak jelima. Etarsko ulje se koristi u medicini i kozmetici. Ulje je bledo žućkasteboje, prijatnog mirisa. Glavni sastojak su ftalidi i nalazi se u granicama od 60-70%, od čega potičekarakterističan miris selena.

Izgled biljke:

Višegodišnja biljka intenzivnogporasta, živi 6-8 godina.

Koren:

Glavni koren je vretenast, zadebljao, bledožute boje, dužine 40-50 cm. U kasnijim godinamaogrubi i razvijaju se bočne grane dužine do 10 cm -sekundarni korenovi, koji prodiru duboko u zemlju.

Stablo:

Razvija se u drugoj i narednim godinama,više stabala iz vrata korena. Stablo je uspravno, raz-granato, često visine preko 2 m. Grana se u gornjemdelu i na krajevima grana formiraju se štitaste cvasti.Stablo je okruglo, sjajno i šuplje na preseku.

List:

U prvoj godini listovi formiraju lisnu rozetu ukojoj su listovi na dugim drškama. Dužina liske je do60 cm, dvojno perasta, jako urezana i nazubljena poobodu. U narednim godinama listovi se razvijajunaizmenično postavljeni na stablu i na vrhu stabla susedeći i duboko urezani sa uskim režnjevima. Listovii stablo su sjajni sivo zelene boje.

Cvetovi:

Sitni, žute boje, grupisani u složenu štita-stu cvast, petodelni, sa 5 kruničnih listića.

Plod:

[izokorpijum sastavljen iz dva plodića -orašice koje su izduženo eliptičnog oblika blagosrasli, žuto braon boje. Plodići se uglavnom prilikomvršidbe odvajaju. Na plodu se nalazi više nabora, aizmeđu njih su kanalići ispunjeni etarskim uljem.Masa 1000 zrna je 3-7 gr

Uslovi i načini gajenja:

Selen je biljka severnih krajeva kojoj pogoduje hladnija klima. Utoplijim krajevima se ne može gajiti bez navodnjavanja. Za rast i razvoj podnosi niže temperature.Klija i niče već na 5-6

o

C, a podnosi niske temperature i do -15

o

C. U toku vegetacije ima povećanezahteve za vodom. Dobro podnosi povećanu vlagu, kako u zemljištu, tako i u vazduhu. Prema potre-bama za svetlošću je biljka dugog dana i slabije se razvija u hladu. Dobro uspeva na dubokim, humu-som bogatim, vlažnim zemljištima. Ne odgovaraju mu glinovita i zbijena, ni peskovita sa lošim vodno-vazdušnim osobinama. Pored običnog često se sreću još dve vrste: divlji selen (

Levisticum scotium

),sitnij, blažeg mirisa i ukusa i Kineski selen (

Levisticum chinensis

), često primenjivan u kineskoj tradi-cionalnoj medicini. Kod nas se najčešće gaji sorta DOMA]I VISOKI.Za uzgoj treba izabrati plodna, strukturna i humusom bogata zemljišta. U Vojvodini to su alu-vijalna zemljišta pored reka i ritska crnica. Kod ritskih crnica je veoma značajna pravilna obrada, jerspadaju u grupu teških i vlažnih zemljišta. Parcela treba da je čista od korova. Od preduseva za uzgojsu najbolje đubrene okopavine, koje rano napuštaju parcelu. Ne sme se gajiti posle vrsta iz iste fami-lije (korijander,komorač, kim, anis, mirođija, anđelika, peršun...). U proizvodnji selen se gaji van plodoreda, jer se u plantažnom gajenju zadržava 3-5 godina na istom mestu.









Obrada zemljišta:

Zbog jako razvijenog korena potreban je dublji oranični sloj. Osnovnaobrada je 35-40 cm dubokim oranjem u jesen i parcela se ostavi do proleća. Dopunska obrada seobavlja u proleće, kako bi se obezbedila dobra struktura zemljišta.

Đubrenje:

Za određivanje količine đubriva treba analizom utvrditi plodnost zemljišta. Presadnje se unosi 60-70 kg/ha N, 100-120 kg/ha P

2

O

5

i 140-150 kg/ha K

2

O, ali se mora i prihranjivati,svake sledeće godine u dva navrata. Organsko đubrenje stajnjakom se obavlja pod predusev.

Setva i sadnja:

Razmnožava se setvom, direktno na stalno mesto ili putem rasada, a ređe ideljenjem korena.

Setva:

Primenjuje se u manjoj meri. Seje se krajem marta ili početkom aprila, vrstačno sa razma-kom red od reda 50-60 cm i 30-40 cm u redu. Dubina setve je 1-1,5 cm, zavisno od pripreme i tipa zemlji-šta. Seme zadržava klijavost dve godine. U sušnim godinama posle setve obavezno je povaljati parcelu.

Proizvodnja rasada:

Setva se obavlja u hladne leje, na razmaku 24 cm red od reda, a u redugusto. Dubina setve je 1-2 cm. Postoje dva roka za setvu, prolećni (mart - april), i najčešći, jesenji rok(kraj oktobra - početak novembra). Nicanje selena pri jesenjoj setvi je u proleće sledeće godine.Rasađivanje se vrši u septembru ili oktobru, na razmaku 50-60 x 30-40 cm. Sade se sadnice, odno-sno zadebljao koren sa lisnom rozetom skrećenom na 3-5 cm. Korenov vrat mora biti na dubini 3-5cm od površine zemlje. Sadnja se obavlja sadilicama ili ručno, pod plug, u brazde dubine 12-15 cm.Broj potrebnih sadnica za jedan hektar je od 42.000-55.000 biljaka.

Deljenje korena:

U fazi mirovanja razdvajaju se delovi sa najmanje jednim pupoljkom irasađuje (slično kao proizvodnja iz rasada). Loša strana ovakvog rada je osetljivost selena naozleđivanje, pa je i prijem sadnica lošiji.

Nega useva:

Obuhvata negu rasada i negu useva na otvorenom.

Nega rasada:

Obuhvata valjanje leje, zalivanje, okopavanje sa plevljenjem i zaštitu od bolestii štetočina. Odmah posle setve zemljište se valja, da se uspostavi kontakt semena sa zemljom i zali-va se sitnim kapljicama, da se ne obrazuje pokorica. Pored zalivanja obavlja se okopavanje sa plev-ljenjem, hemijska zaštita od korova, bolesti i štetočina, kao i folijarno prihranjivanje rasada.

Nega useva na otvorenom:

Od mehaničkih mera nege na otvorenom obavezne su kultivi-ranje, okopavanje i zagrtanje. Kultivira se do 3 puta u sezoni. Prvo kultiviranje je 10-15 dana od rasa-đivanja. Kada će se vršiti ostala kultiviranja zavisi od pojave korova. Pre prvog kultiviranja ili zajednosa njim se i prihranjuje. Zagrtanje useva se obavlja u drugoj godini, da se spreči izmrzavanje biljaka.

Prihranjivanje:

Od druge godine pa nadalje se prihranjuje sa po 50- 60kg/ha N, u 2 navrata sapo 1/2 ukupne količine. Prvo prihranjivanje je u proleće, kada krene vegetacija a drugo krajem jula, na-kon košenja herbe. U jesen, pre međuredne obrade dodaje se još 70-80 kg/ha P

2

O

5

i 60-80 kg/ha K

2

O.

Zaštita:

Zaštita od korova se može obavljati u više faza razvoja, a zavisi od jačine zakoro-vljenosti parcele. Najčešće se koriste herbicidi na bazi

Prometrina

, pre rasađivanja, uz upotrebuprema uputstvu proizvođača. Ovo sredstvo se primenjuje i u ostalim godinama pre početka ve-getacije, a najkasnije do visine rozete od 10-15 cm. Od bolesti selen napadaju pepelnica, lisna rđai plamenjača. Protiv njih se koriste preparati na bazi

Benomila

,

Cineba

,

Bakarnog oksihlorida

i drugih. Zbog česte pojave bolesti se preventivno štiti fungicidima, svakih 10-12 dana. Od štetočinapovremeno se javljaju poljske stenice (

Lygus sp.

) i buvač (

Haltica sp.

) koji oštećuju biljku i mogudrastično umanjiti prinos. Česta je pojava i lisnih vaši. U zaštiti od ovih štetočine koriste se insekti-cidi na bazi

Malationa

ili

Dimetoata

.

Navodnjavanje:

Često se koristi, mada može da uzrokuje pojavu korova i bolesti. U drugoji ostalim godinama nije potrebno navodnjavati, sem u slučaju jake suše i ako je peskovito zemljište.Na ostalim zemljištima selen razvija dubokohodan koren i crpi vlagu iz dubljih slojeva.

Žetva:

Selen je poznat po neravnomernom sazrevanju i velikom osipanju zrna. Žetva semenase retko radi, a obavlja se kada je oko 50-60% plodova dobilo svetlo smeđu boju. Na manjimpovršinama žetva je dvofazna. Prinos semena je od 400-600 kg/ ha, a etarskog ulja 3-6 kg/ha. Semese čuva sa 12% vlage. Vađenje korena se obavlja u jesen. Vade se korenovi biljaka starih 3-4 godine.Obavlja se pomoću vadilica, a najčešći način je izoravanje plugom bez plužne daske na dubinu35-50 cm.Prinos se kreće u granicama od 6-8 t/ha svežeg korena, odnosno 1,5-2 t/ha suvog kore-na ili 5-6 kg/ha etarskog ulja. U godini rasađivanja žetva herbe se obavlja pre prvih mrazeva, a u osta-lim godinama dva puta. Prvi put kada centralni štitovi dobiju sivo mrku boju, a drugi put pre pojavemraza. Godišnji prinos herbe je 10-20 t/ha. Od herbe se može dobiti 8-20 kg/ha etarskog ulja.


понедељак, 30. мај 2016.

Ekološko-Prirodni Biljni Pesticidi

Ukoliko vaš vrt i dom zaposednu stini, ili malo krupniji napasnici oslobodite ih se na lak nacin upotrebom ekoloških pesticida, koje možete napraviti sami kod kuće od jednostavnih prirodnih sastojaka koje sigurno imate u vašoj kuhinji i to samo za 5 minuta.

Ove mešavine, koje vam predlažemo su sasvim prirodne, eco-friendly opcije, a efektivne su kao i industrijski pesticidi. Cilj vam je da vaš dom i vrt budu zdravi, ali, po mogućnosti, bez teških hemikalija uključenih u priču.

Prirodne opcije i rešenja uvek postoje. Odgovor na gotovo sve probleme možete naći u prirodi. Dobra je stvar, što se širi armija ljudi, koji svakodnevno rade na tome da se upoznaju sa tajnama prirode. Pridružite im se i vi i, ovaj put, napravite svoje prirodne pesticide. Oni će vam pomoći da se rešite napasnika, koji napadaju vaše biljke, bubica i ostalih malih “živuljkica”.

1. Beli luk

Sprej od belog luka je jedan od najpoznatijih prirodnih pesticida. U 1 litru vode naseckajte desetak čenova belog luka (možete dodati i 1 kašiku kajenske paprike-ljuta crvena :) ). Stavite da prokuva, pa ostavite da krčka 15-tak minuta. Nakon toga, skinite sa šporeta, poklopite i ostavite da odstoji dok se “čaj” upotpunosti ne ohladi. Tečnost procedite, pa sipajte u sprej bocu i koristite tako što je našpricate oko kućnih biljaka i/ili sipate oko biljke, ukoliko se nalaze posađene u vrtu. Ovaj sprej može stajati u frižideru 10-tak dana.

2. Bosiljak

Za ovaj sprej vam je potrebno: 4 šolje vode, 1 šolja svežeg ili 2 kašike sušenog lišća bosiljka i 1 kašičica tečnog deterdženta za suđe.

U veću šerpu stavite vodu da prokuva, dodajte listove bosiljka i kuvajte 3 minute. Sklonite sa vatre, poklopite i ostavite dok se ne ohladi. Dodajte smesi tečni deterdžent i sipajte smesu u sprej bocu. Ovo vrlo efektivan pesticid protiv lisnih vaši.   

3. So

Rastvorite 2 kašike soli u 5,7 litara vode. Ostavite da odstoji pet minuta. Koristite smesu protiv gusenica, crvića, paukova i sličnih insekata.
Na sličan način koristite i gorku so i to protiv crnih tačkica i mrlja na listovima, plesni, uvenuća i sličnih obolenja. Rastvorite 60 gr gorke soli u 7,5 litara vode i primenite smesu na biljkama.

4. Citrusi

Za ovu mešavinu vam treba: 2 šolje kora limuna ili narandže i 4 šolje vode. Zakuvajte vodu i skinite sa šporeta, dodajte kore, pokrijte i ostavite da se ohladi. Procedite i koristite protiv leptirastih lisnih vaši.

5. Duvan

 Iako zvuči čudno, duvan se pokazao kao jedan od najboljih pesticida iz kućne radinosti. Duvanski sprej je odličan protiv lisnih vaši posebno kada su u pitanju vrtne biljke. Potrebno je da potopite čisti, organski duvan u 3,8 litara vode i ostavite da odstoji.
Kada voda postane svetlo smeđa, slična boji čaja, procedite duvan i dobijenom tečnošću špricajte napadnute listove. Ovaj sprej ne smete koristiti na biljkama poput paradajza, paprika ili patlidžana.





IZVOR: lifepressmagazin.com




недеља, 10. април 2016.

Alergije-Polenske groznice

Alergija

Alergija je reakcija preosetljivog organizma ili organa na susret antigena s prethodno stvorenim specifičnim antitielima.

 Lečenje Alergija prirodnim putem

Kopriva

List koprive, kao čaj, spada među najbolja prirodna sredstva za čišćenje krvi i preopterećenih mokraćnih kanala, koji se manifestuju upalom ili zadržavanjem mokraće. Ovaj čaj pospešuje stolicu, aktivira razmenu materija, otklanja grčeve u želucu i druge smetnje u varenju i jača otpornost prema „zimskim” bolestima, naročito ako je u pitanju hronična prehlada. Šoljom ključale vode poparite supenu kašiku lista, ostavite desetak minuta i procedite. Dnevna doza je dve šolje čaja zaslađenog medom. List koprive se bere u ovo doba godine, i to mlad i zdrav, suši se u hladu u tankom sloju da bi sačuvao zelenu boju . Koren je najbolje da se vadi u jesen, tada se opere od zemlje i suši u sušari ili na suncu. Nauka je potvrdila da, naručito list koprive, sadrži hlorofil, tanin, karotenoid, fitosterol, vitamine C i K, kao i organske kiseline (mravlja i limunska), sluz, mineralne soli.. Za prevenciju alergija preporučuje se od 20 do 30 kapi koprive jednom dnevno (u vodi, ili soku). Za lečenje, kao dopuna redovnoj terapiji, isti broj kapi treba da se pije od dva do tri puta na dan.
Koprivu samo oparite prokuvanom vodom i pustite par minuta da odstoji. Nakon toga procedite i pijete.

Čaj protiv alergijskog osipa

Pomešajte 50 grama kamilice i 50 grama lišća koprive. Prelijte sve sa pola litra ključale vode. Neka odstoji poklopljeno 30 minuta. Zatim procedite. Pijte više puta na dan po pola čaše ovog čaja. Već prvog dana proći će svrab. Pripremajte i pijte ovaj čaj nekoliko dana – dok osip ne prodje.


 Vidova Trava    

Latinski nazivEuphrasia officinalis .

 Vidac, očajnica,vidovčica ili vidova trava je veoma rasprostranjena biljka koja najbolje uspeva na umereno vlažnim i najčešće zapuštenim mestima kao i na oranicama (naročito u žitu). Može se nači po gotovo celom svetu, sem u tropskim predelima gde ne uspeva, tako da su njena lekovita svojstva, još od davnina, poznata fitoterapeutima širom naše planete. Reč je o jednogodišnjoj biljci koja dostiže visinu do 15 cm i u gornjem delu je razgranata i obrasla mekim dlačicama. Jajasti listovi na vrhu su oštro nazubljeni, dok beli ili bledoljubičasti cvetovi koji se formiraju u pazusima nalikuju očima, zbog čega je biljka vidac dobila baš takvo ime. Inače , vidova trava je poluparazit, sa usisnim korenjem pomoću kojeg se pričvršćuje na susedne biljke i crpi njihove mineralne soli i hranljive sastojke. Cveta od jula do oktobra meseca  i u tom periodu se sakuplja cela biljka koja se suši u tankom sloju u hladu od koje se pravi izuzetno efikasan vidac čaj za oči .

 VIDAC ČAJ PROTIV ZAPALJENJA KAPAKA
  • Pomešati 2 kašike cveta i lista videa i kašiku nane, pa sve preliti sa 4 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 2 sata. Procediti i ispiralti očne kapke nekoliko puta dnevno.
ČAJ OD VIDCA PROTIV KRMELJA
  • Pomešati po kašiku cveta i lista vidca, cveta kamilice i lista i cveta hajdučice,pa sve preliti sa 6 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 2 sata. Procediti i koristiti za čišćenje očiju pomoću vate, nekoliko puta dnevno. Ujutru i uveće koristiti kao oblog u trajanju od po 20 minuta.
VIDAC ČAJ PROTIV PECKANJA OČIJU
  • Pomešati 2 kašike lista i cveta vidca i kašiku žalfije, pa sve preliti sa 3 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 2 sata. Procediti i ispirati oči 2-3 puta dnevno. Ovako pripremljen vidac čaj stavite uveče kao oblog na oči i držite pola sata.
VIDOVA TRAVA PROTIV OTEČENIH KAPAKA I PODOČNJAKA
  • Pomešati 30 g sitno iseckanog videa i 10 g plodova komorača, pa 2 kašičice mešavine preliti sa 2 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 10 minuta. Procediti i koristiti kao oblog ili za ispiranje očiju.
VIDAC ČAJ LEČI KIJAVICU 
  • Preliti kašičicu videa sa 2,5 dl vrele vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 5 minuts,procediti i dodati 1/2 kašičice soli i lagano ušmrkivati u nozdrve. Ponavljati 2-3 puta dnevno, ali uvek sa sveže pripremljenim čajem.

NAPOMENA : Vidova trava nije bezazlena lekovita biljka jer glikozid rinantin iz njegovog sastava može uzrokovati trovanje. Stoga ne treba preterivati s količinom, bilo da se pije kao vidac čaj  ili se  koristi kao oblog..


Preuzeto sa stranice: http://dijetamesecevemene.com/zdravi-recepti/vidac-caj-za-oci-vidova-trava/

Crni i Beli luk

Crni i beli luk snaze imunitet organizma pa mogu ublaziti lucenje sekreta iz nosa i alergijsku kijavicu. U poslednje vreme u Španiji kao prirodni lek za alergiju sve se vise preporucuje hladno cedeno ulje od crnog luka. 

 

 

 

Celer 

Lečenje ALERGIJE NA AMBROZIJU

Iscedite  bistar sok od svežeg lišća i korena celera. Sipajte sok u teglu i dodajte isto toliko meda, koliko ima soka. Smesu dobro promešajte drvenom ili plastičnom kašikom. Teglu držite dobro zatvorenu u frižideru, najduže nedelju dana.
Ovaj sok sa medom se pije 3 puta dnevno, uzima se  po jedna kašika pola sata pre jela. Pijte ga svakodnevno, tokom cele sezone cvetanja ambrozije (u periodu od jula do kraja septembra) i spašćete se neprijatnih simptoma, kao što su: kijavica, curenje iz nosa, svrab, suzenje očiju i gušenje u grudima.
Ovaj narodni ruski lek odlično čisti organizam i delotvoran je i za druge vrste alergija.


 


субота, 9. април 2016.

Biljni lekovi

Ako ste u potrazi za alternativu za lekove koji se izdaju  na recept  ili bez recepta,, probajte ove narodne biljne lekove za ublažavanje simptoma i održavanje vašeg zdravija. Recepti za spravljanje domaćih,narodnih lekova su sakupljani vekovima pre nego li je nastala moderna medicina i sintetički farmaceutski preparati.

Simptomi i Biljni lek


Simptom ili stanje
                Biljni lek

Alergije (polenska groznica)
Kopriva biljka, Vidova trava, Kajenska paprika, beli luk, ren
artritis bol
Suručica(Končara), đumbir, Kajenska paprika, crna Cohosh, juka, đavolja kandža
Bešike infekcije (cistitis)
Sok od brusnice, beli slez, pipsisseva, UVA-ursi(medveđe grožđe), ehinacea, Usnea
Burns, ogrebotina, osip, ujedi
Neven krema, kamilica krema, kantarion ulje
prehlade
Kajenska paprika, beli luk, đumbir, OSHA, žalfija, Ierba Mansa, starije cveće i voće
Zagušenja, sinusa
Kajenska paprika, ren, eiebright, eukaliptus, MA Huang
kašlja
FV, Lokuat list, sladić koren, kora divlje trešnje, beli slez
Umor
American ginseng, crvena Ginseng, ruzmarin, Rehmannia, sladić, lincura
Gas, crevna
Nana, kamilica, seme kima, kim videti d, komorač seme
glavobolja
Hrizantema, drvo Betoni, vrba kora, Meadovsveet
Infekcije kože
Ehinacea, ulje čajevca
nesanica
Valerijana, Kalifornija maka, kamilica, lipa cvet, Kava
Memori (loše)
Ginko, ruzmarin, Gotu Kola
nervna napetost
Eleuthero (Sibirski ginseng), valerijana, Kalifornija maka, strast cvet, hmelj
Upaljeno grlo
FV, ehinacea, sladić, beli slez
Bol u stomaku
Đumbir, pepermint, kamilica, lincura, kičica
stres
Eleuthero (Sibirski ginseng), Kalifornijski mak, Ligustrum(kalina), Ashvaganda, Šisandra